Ljeto se bliži kraju, većina ljudi vratila se sa godišnjih odmora u surovu radnu svakodnevicu i iako su svjesni da „napunjene baterije” neće trajati vječno, nadaju se da ih obaveze neće „samljeti” tako da se već poslije desetak dana osjećaju izmoždeno i zrelo za novi odmor. Kako pametno upravljati vremenom i ne dozvoliti da efekti odmora traju „kao bljesak munje”, za „Dan” govori psiholog Zorana Vuković.
– Pametno upravljanje vremenom postalo je važna vještina u 21. vijeku, jer je obaveza sve više, a vrijeme predstavlja ograničeni resurs – kaže psiholog Vuković za „Dan”. – Da bismo naučili kako da izvučemo maksimum od trenutka buđenja do trenutka odlaska na počinak, trebalo bi da razumijemo da čovjek ne upravlja vremenom, već isključivo sobom u vremenu. Iako nam svakodnevica nameće mnogo više obaveza nego što su ih imali naši roditelji, istina je da mnogi ljudi danas loše upravljaju sobom u vremenu; konstantno su u žurbi, kasne, nestrpljivi su, impulsivno reaguju, imaju nisku produktivnost na poslu, skloni su da prebacuju većinu obaveza za neki drugi dan, a mnogo je i onih koji imaju teškoće u postavljanju i ostvarivanju ciljeva, pa onda lutaju umjesto da budu fokusirani.
Koji su uzroci lošeg upravljanja sobom u vremenu?
– S jedne strane, to su umor, izostanak motivacije, a veoma često i lijenost (mada to rijetko ko sebi želi da prizna) i potreba da sve što uradimo bude perfektno, a s druge strane javlja se problem loše organizacije i bespotrebnog trošenja vremena na stvari koje nas neće dovesti do željenog cilja. Da bismo naučili vještine upravljanja vremenom, trebalo bi da jasno postavimo ciljeve i vrijednosti; ciljevi su rezultat kom težimo, a u vrijednosti spadaju unutrašnji pokretači koji nas inspirišu da krenemo ka cilju. Ukoliko nam vrijednosti nisu usklađene sa ciljevima, mala je vjerovatnoća da ćemo imati dovoljno motivacije da ih ispunimo.
Kako da istrajemo na putu do ostvarenja zacrtanog cilja?
– Na prvom mjestu, dobro isplanirajte ono što želite i zapišite svoj plan razložen u nekoliko koraka. Tako ćete imati jaču motivaciju; kao što objašnjava Brajan Trejsi u knjizi „Pojedi već jednom tu žabu”, „žabu”, odnosno bilo koju obavezu najlakše ćete „pojesti” ako je „isiječete na male zalogaje”. Takođe, ono što napišete više će vas obavezati da budete uporni i istrajni, a ujedno ćete moći da izmjerite vlastiti učinak. Na kraju svakog dana uporedite ono što ste isplanirali sa onim što ste ostvarili, pa provjerite šta bi trebalo da uradite sjutra i napravite plan za sutrašnji dan.
Šta su najveći „kradljivci vremena”?
– Činjenica je da mnogi ljudi često nemaju svijest o tome kako realno provode vrijeme. U najvećem broju slučajeva radi se o tome da nisu pravilno odredili prioritete, pa troše vrijeme na stvari koje suštinski nisu bitne, ali za koje je, kao i za stvarno važne obaveze koje dovode do cilja, potrebno uložiti i vrijeme i energiju. U takve stvari spadaju telefonski razgovori, odgovaranje na elektronsku poštu čim ona stigne, beskonačno dugi poslovni sastanci, gledanje televizijskog programa „samo da predahnemo”, kao i toliko popularizovan multitasking, odnosno paralelno obavljanje poslova. Ukoliko zacrtate sebi ciljeve koji su nedostižni u vremenskom roku koji ste zacrtali, pa ih radite paralelno, samo ćete se „vrtjeti u krug”, a željeni rezultati će izostati, što će dovesti do gubitka motivacije, i eto vas u „začaranom krugu”. Zato je važno podijeliti obaveze po hitnosti i važnosti. Odredite prioritete, i to tako što ćete na prvo mjesto staviti obaveze koje su i hitne i bitne; na njih utrošite najveći dio vremena i nemojte se baviti ostalim obavezama dok ove važne ne obavite. Na drugom mjestu su važni poslovi koje ne morate da obavite odmah, a na trećem obaveze koje vam drugi nameću da ih uradite odmah ali nisu bitne na putu do ostvarenja vaših ciljeva. Kada na taj način budete grupisali obaveze, vrlo brzo ćete vidjeti rezultate i prestaćete da trošite vrijeme na nebitne stvari. Ovakva postavka stvari višestruko je korisna; osim što ćete brže doći do rezultata i zadržati motivaciju, naučićete da kažete „ne” svemu onome što vas ne dovodi do zacrtanih ciljeva.
Snežana Moldovan